Izmjenom i dopunom niza poreznih propisa, koji su već na snazi i/ili stupaju od 01.01.2024. godine, uređen je pojam i tretman nagrade za dobro obavljenu uslugu, odnosno napojnice.
U smislu Zakona o porezu na dohodak, člankom 9. propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljene od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustav fiskalizacije prema Zakonu i Pravilniku o fiskalizaciji, do propisanog iznosa. Pritom se ne ističu bilo kakva ograničenja iz kojih bi se moglo zaključiti da neoporezivost napojnice vrijedi samo za određene djelatnosti, poput primjerice ugostiteljstva ili smještaja. Pravilnikom o porezu na dohodak, definiran je prag neoporezivosti koji odgovara iznosu šesterostrukog osnovnog osobnog odbitka, odnosno 3.360,00 eura (560,00 eura * 6). Ukoliko radnik tijekom jedne godine ostvari primitak po osnovi napojnice veći od navedenog iznosa, isti se oporezuje po stopi od 20%, kao konačni drugi dohodak.
Primjerice, pretpostavimo da je radnik tijekom 2024. godine ostvario primitke od napojnica u vrijednosti do 3.360,00 eura. U tom slučaju takva isplata ne podliježe oporezivanju. Međutim, ukoliko u toj godini radnik ostvari primitak temeljem napojnica od 3.560,00 eura, poslodavac će mu na razliku od 200,00 eura (3.560,00 eura – 3.360,00 eura) trebati ustegnuti porez na dohodak u iznosu od 40,00 eura (20%) te mu isplatiti 3.520,00 eura. O neoporezivom i oporezivom iznosu napojnice poslodavac je dužan voditi evidenciju te o nastalim isplatama izvjestiti Poreznu upravu putem JOPPD obrasca, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate nastale u prethodnom mjesecu.
Isplatu napojnice zaposlenicima, kao i činjenicu o mogućoj raspodjeli između više zaposlenika unutar jedne organizacije, potrebno je regulirati odgovarajućim pravilnikom, odnosno internim aktom poslodavca. Kupci mogu ostavljati napojnice u gotovom novcu ili karticom, dok uplate na transakcijski račun po toj osnovi nisu moguće.
Budući da se oporeziva razlika smatra konačnim drugim dohotkom, taj iznos neće biti moguće umanjiti za eventualno neiskorišteni osobni odbitak na godišnjoj razini, kao što je to predviđeno u slučaju isplate drugog dohotka koji nije konačan (npr. primici po osnovi ugovora o djelu ili autorskim ugovorima) ili nekog drugog godišnjeg dohotka. Međutim, potrebno je istaknuti i kako oporeziva razlika, sukladno članku 209. Zakona o doprinosima, ne podliježe obvezi doprinosa po osnovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Sa stajališta Zakona o fiskalizaciji, predviđeno je da se o primljenim uplatama po osnovi napojnica Porezna uprava obavijesti putem sustava fiskalizacije. U tom smislu, napojnica se neće iskazivati na računu ispostavljenom za izvršenu uslugu, već je potrebno da, nakon što kupac primi račun i uz plaćanje odluči ostaviti napojnicu, blagajnik elektroničkim putem prijavi primljenu napojnicu koju će trebati povezati s prethodno ispostavljenim računom. Iz navedenog slijedi kako se ne provodi ispravak vrijednosti prethodno ispostavljenih računa, niti se izdaje novi račun radi iskazivanja napojnice.
Zakon o PDV-u se po pitanju napojnica nije mijenjao. No, postavilo se pitanje podliježu li napojnice PDV-u s obzirom da je člankom 33. Zakona o PDV-u definirano da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe. Naime, napojnica nastaje kao posljedica zadovoljstva kupca za uslugu koju su mu obavili zaposlenici isporučitelja, pri čemu su korištena sredstava za rad poslodavca, zbog čega se može tumačiti da napojnica utječe na povećanje vrijednosti obavljene isporuke. Ona ne bi nastala da se kupac nije obratio isporučitelju sa zahtjevom da mu se obavi određena usluga (npr. naručio piće u kafiću). Iz tog razloga Hrvatska komora poreznih savjetnika postavila je upit Poreznoj upravi, koja se izjasnila mišljenjem od 5. srpnja 2023., KLASA: 410-19/23-02/146, URBROJ: 513-07-21-01-23-2. U navedenom se mišljenju ističe da napojnica, odnosno nagrada za dobro obavljenu uslugu, ne podliježe oporezivanju PDV-om ako se ona posebno iskazuje kao takva, odnosno nije uključena u cijenu usluge koju kupac plaća.